12 sunčevih znakova

Astrologija se bavi proučavanjem simboličkog uticaja položaja i kretanja nebeskih tijela na zbivanja na Zemlji, te čovjekovu osobnost i sudbinu. Astrološka karta (horoskop) izrađuje se prema tačno određenom vremenu i geografskom položaju, a tumačenje se bazira na sintezi četiri osnovna elementa: Planeta - deset nebeskih tijela: dva Svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton). Znakova horoskopa - dvanaest znakova: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe. Astroloških kuća - dvanaest kuća koje predstavljaju različita područja života. aspekata - kutna udaljenost između planeta.

Na Zapadu je široko prihvaćen vrlo pojednostavljen pristup astrologiji pri čemu se ljudi dijele na dvanaest astroloških znakova - prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku rođenja; pa tako imamo 12 sunčevih znakova.

Različiti tipovi astrologije

1. Asteška astrologija
2. Jyotish ili indijska astrologija,
3. Ki 9 zvijezda,
4. Kigaku ili japanska astrologija,
5. Kineska astrologija,
6. Zapadna astrologija, itd.

Podjela astrologije prema području interesa

Različiti tipovi astrologije

Premda su mnogi smatrali da je astrologija nekakvo tajanstveno i mracno umijece, novija istrazivanja pokazuju kako se brojne njezine prognoze jednim dijelom mogu i znanstveno dokazati. Svakoga dana milijuni ljudi otvaraju novine na stranici s horoskopom i vise od 60 posto njih uvjereno je u istinitost pročitanog. Kad u društvu upoznate neku osobu, vjerojatno ćete je upitati sto je u horoskopu. Ako ste Vodenjak, a upitani ili upitana Vaga, zacijelo ćete primijetiti kako ste u tom slučaju idealna kombinacija. U tim se okvirima obicno kreće razumijevanje astrologije. Horoskop je relativno jednostavna, stilizirana karta u koju su ucrtani međusobni položaji planeta te njihov odnos prema Zemlji (u horoskopu se u planete ubrajaju Sunce i Mjesec). Horoskop u svakom trenutku izgleda jednako za sve ljude. Kada netko kaze da je Vaga, onda to ne znači ništa drugo no da se rodio izmedju 24. rujna/septembra i 23. listopada/oktobra. Kad biste nekome rekli da ste rođeni 10. listopada/oktobra i sugovornik vam uzvratio kako se slažete jer on ili ona slavi rođendan 15. veljače/februara, onda bi to zvučalo prilično čudno. Ovako će vas sugovornik ustvrditi da ste Vaga, što djeluje jako važno. Svi koji su imalo upućeni u astrologiju i koji je barem djelomično uzimaju ozbiljno znaju da ona ima malo zajedničkog s omiljenim novinskim horoskopima. Tim ljudima je poznato kako bit horoskopa nije u tome da vam protumači što zvijezde poručuju, jer one u astroloskim proračunima uopće ne igraju nikakvu ulogu. No isto tako je istina da veliki dio kritike koju znanstvenici upućuju astrologiji počiva upravo na takvim nesporazumima. Astronom dr. Harold Spencer Jones je rekao o astrologiji sljedeće: 'Smatram znakovitim što ne poznajem ni jednog jedinog astrologa koji se bavi promatranjem zvijezda, ali isto tako niti jednog ozbiljnog astronoma koji bi bio astrolog.' Astrologija se ubraja u jednu od najstarijih znanosti svijeta. Više od 2000 godina postojale su astrologija i astronomija u okviru jedne znanosti. Utemeljili su je stari Babilonci, preuzeli je i prosirili Egipćani, primjenjivali je Grci i Rimljani. Kao i brojne druge znanosti u zapadnu su je civilizaciju donijeli Arapi. Astrologiju su poznavali i u Kini, Indiji te u Srednjoj Americi. Temeljno astrološko načelo obično se izražava kratkom i jezgrovitom rečenicom koju je navodno izrekao egipatski čarobnjak Hermes Trismegistos (Trostruki Hermes): “Kako ondje gore, tako i ovdje dolje!” Drugim riječima, dogadjaji na Zemlji slike su onih na nebu. Astrolozi su promatrali kretanje planeta i vjerovali kako se doživljaji božanstava ocrtavaju u ljudskim životima. Kad bi Mars, bog rata, bijesno zatreperio na noćnome nebu, znalo bi se da nastupa razdoblje ratnih razmirica. Ako bi se u zoru pojavila Venera, nastupalo je vrijeme ljubavi. Uskoro su astrolozi utvrdili da se planete na nebu gibaju u granicama jednog uskog pojasa, te da nikad ne odstupaju od Sunčeve ekliptike. U spomenutom pojasu nalazila su se pojedina sazvijezdja.

Budući da je Suncu trebalo 12 mjeseci (mjesecevih/lunarni ciklusa) da ponovo stigne u početnu tocku, 12 sazvijezdja dobilo je ulogu da označi pojedine mjesece. Tako su u Babilonu ova sazvijezdja nazvana imenima mitoloških životinja i bića. Tako je nastao zodijak. Medjutim, 12 sazvijezdja ipak ne dijele godinu na dvanaest jednakih dijelova, a neka od njih uopće nisu nalik na bića po kojima su dobila ime. Još veća zabuna nastaje kad kazemo da je npr. Ovan u Marsu, pa bi se to moglo shvatiti kao da se na noćnome nebu iza Marsa nalazi sazvijezdje Ovna. To naravno ne odgovara činjenicama premda je to bio slučaj prije nekih tri ili četiri tisuće godina. No danas nam je poznato da se Zemlja ne nalazi u središtu svemira, nego da zajedno s drugim planetima kruži oko Sunca. Stoga Zemlja svakog dana mijenja svoj položaj prema pojedinim dijelovima zodijaka, a svakog mjeseca nalazi se spram nekog drugog sazvijezdja. Danju je pak tako osvijetljena da se zvijezde u pozadini uopće ne mogu vidjeti. Noću su ipak vidljivi oni dijelovi zodijaka koji su nasuprot Suncu, pa na temelju toga mozemo zaključiti pod kojim se znakom u tom trenutku nalazi. Os Zemljine rotacije s ravninom njezine putanje oko Sunca zatvara kut od 23°C27'. Kad se sjeverni pol nagne spram Sunca, na sjevernoj je polutki ljeto i dani su dugi. Zimi je sjeverni pol zapravo otklonjen od Sunca, a dani su kraći. U godini postoje samo dva dana kad su dan i noć jednaki po trajanju. To su proljetna i jesenska ravnodnevica, a u pravilu padaju 20. ili 21. ozujka, te 22. ili 23. rujna. Prije četiri tisuće godina, kad je astrologija bila znanost u povojima, Sunce se za proljetne ravnodnevice nalazilo u Ovnu, ili preciznije - u onoj dvanaestini zodijaka u kojoj se nalazilo sazvijezdje Ovna. Stoga je jos prije dvije tisuće godina točka u kojoj se nalazi Sunce za proljetne ravnodnevice oznacena kao 0° Ovna, a odgovarajuća točka jesenje ravnodnevice dobila je oznaku 0° Vage. Za vrijeme rotacije oko Sunca, Zemlja nije uvijek nagnuta na istu stranu. Lagano se njiše, i nalik je zvrku koji se u krajnjoj fazi vrti sve sporije. Tako se postupno smanjuje nagib, pa dolazi do vremenskog pomicanja ravnodnevica. Prvi koji je ovu pojavu uočio bio je grčki zvjezdoznanac Hiparh oko 1200. g. pr. n. e. Ovo njihanje Zemlje ima za posljedicu to da položaj Sunca za jesenje ravnodnevice nikad nije stalan Tijekom 2000 godina Sunce je napravilo put od 30° u zvijezdju Ovna došavši zamalo do sazvijezdja Riba. Danas, krajem 20. stoljeća, proljetna se ravnodnevica seli iz sazvijezdja Riba u sazvijezdje Vodenjaka. Ova se pojava u astrologiji naziva »početkom razdoblja Vodenjaka.« Tek nakon 20 000 godina ravnodnevica ce se ponovo naći u točki 0° Ovna. No u astrologiji, astronomiji i navigaciji proljetna se ravnodnevica biljezi kao 0° Ovna. Ono sto se pri izradi horoskopa uzima u obzir jest gibanje planeta, a ne sazvijezdja koja se iza njih nalaze. Planete možemo usporediti s kazaljkama divovskog astronomskog sata - bilježeći njihovu točnu poziciju, označavamo i jedan potpuno odredjeni trenutak.

Zadaća horoskopa se i sastoji u tome da se sa Zemlje kao stajališta zabilježi položaj planeta u zodijaku te da odredi njihove medjusobne odnose. Zadatak astrologa u prošlosti nije bio uopće složen. Buduci da se smatralo kako se dogadjaji na nebu zrcale u onima na Zemlji te budući da su se položaji planeta mogli unaprijed izračunati, bilo je vrlo jednostavno na osnovi poznavanja pojedinih konstelacija predvidjeti budućnost na Zemlji. Današnjim osporavateljima astrologije poznato je da planeti nisu nikakvi bogovi te da se dogadjaji na nebu ne odrazavaju u onima na Zemlji. Prema njihovu mišljenju udaljeni meteori i plinovite kugle nimalo ne djeluju na čovjeka i njegovu sudbinu. Možda su u pravu. Sve to naravno ne pobija mogućnost proricanja. Pretpostavimo da ste od prijatelja dobili pismo u kojem Vam najavljuje svoju posjetu, priopćuje vam kako će od kuće krenuti negdje oko 10.15 prije podne te ujedno vas moli da ga docekate na željezničkoj stanici. Prelistate li željeznički vozni red, lako cete utvrditi da je jedini vlak kojim bi ujak mogao stići upravo onaj s dolaskom u 13.05. Na kolodvoru ćete vidjeti obavijest da taj vlak staje na 3. peronu. Poznajete li jos i neku osobu u prometnom uredu, zacijelo cete doznati ime strojovodje, boju lokomotive, njezin broj, te najrazlicitije podatke koji su u vezi s tim vlakom. Povedete li zatim na kolodvor nekog svog prijatelja, mozete mu 'predvidjeti' zadivljujuci niz budućih dogadjaja. Mozete 'slučajno' pogledati na sat i reci kako ce u trenutku kad se poklope mala i velika kazaljka (astrolozi bi rekli - kad su u konjukciji), na treći peron stici lokomotiva npr. plave boje, ciji se strojovodja zove Petar Petrović, te da će iz vlaka izici sredovječan muškarac s naočalama i štapom. Astrolozi zapravo u radu i koriste nešto što je unekoliko nalik željezničkom voznom redu. Riječ je o tablicama koje se nazivaju efemeride. U njima su zabilježeni točni podaci o položaju pojedinih planeta u odredjenom trenutku. Slične tablice koriste se i u pomorskoj te zrakoplovnoj navigaciji. Pomoću tablica nautičkog godišnjaka isto bi se tako mogli sastavljati horoskopi, i to - prilično dobri. Antički astrolozi nisu znali za planete Uran, Neptun i Pluton. Znaci li to da je njihovim otkrivanjem pao u vodu čitav rad dotadasnjih astrologa? Ovi vrlo udaljeni planeti gibaju se relativno sporo, tako da bismo ih mogli usporediti s kazaljkama na satu koji pokazuje stoljeća, desetljeća i godine. Zbog toga se i utjecaj tih planeta u horoskopu isto tako polagano mijenja. Današnjim je pak astrolozima daleko značajniji medjusobni položaj planeta koji se označava nazivom 'aspekt'. Astrološko se tumacenje sastoji od dva dijela. Prije svega potrebno je nacrtati sam horoskop. Ovdje nije vazno da se on sastavlja upravo za datum rodjenja pojedine osobe, vec se isto tako moze odabrati neki drugi dogadjaj vazan za tu osobu, kao sto je vjencanje ili pak izuzetni poslovni uspjeh. Mjesec i Merkur gibaju se vrlo brzo, tako da im se i aspekti u horoskopu neprestance mijenjaju. Zato je tocku u vremenu, za koju se horoskop sastavlja, potrebno sto preciznije odrediti. Zbog toga se horoskop sastavlja uglavnom za dan rodjenja, a ne za neki drugi. Astrolozi tvrde da se na temelju cetiri tisucljetne prakse iz horoskopa rodjenja mogu iscitati tjelesne i psihicke znacajke osobe ciji je to horoskop. Pomoću takve spoznaje mogu se predvidjeti buduce ponasanje i sklonosti spomenute osobe. Mozda je na temelju nekog buduceg polozaja planeta i moguce predvidjeti najpovoljnije razdoblje za izvrsenje neke namjere, ali tesko ce se netko od astrologa odluciti da daje detaljna predvidjanja buducih dogadjaja. Astrolosko predvidjanje slozen je posao koji oduzima mnogo vremena i zahtijeva presizne provjere. Da bi se jedan osobni mjesecni ili godisnji horoskom mogao sastaviti, potrebno je izraditi horoskope za pojedine vremenske tocke u buducnosti te ih zatim dovesti u vezu s horoskopom rodjenja, pa ih pravilno protumaciti... Pri tome moraju voditi računa i o svim drugim aspektima koji astrolocorgiju afirmiraju.